bonbon dnevna doza optimizma

Tu si —
Početna
Blog
Fun novosti
13 godina za jednu, jedinu kap
‹ Fun novosti

13 godina za jednu, jedinu kap 22.07.

Svaka tekućina je viskozna pa tako i bitumen ili asfalt. No, 'lijenom' asfaltu treba nešto više vremena da formira kap – u prosjeku između 7 i 13 godina. Prošli je tjedan pad bitumenske kaplje prvi put ulovljen filmskom kamerom

Ovaj internet je zakon. Danas smo surfajući saznali da je asfalt ustvari tekućina i sad u strahu promatramo ulicu čekajući da automobili počnu tonuti te da iz asfaltnog mora počnu izranjati crna, ljepljiva čudovišta. Nismo sigurni kako ćemo preći preko zebre na povratku s posla, ali ozbiljno razmišljamo o pojasu za spašavanje, zlu ne trebalo.

Šalu na stranu, zahvaljujući netu, najvećoj riznici znanja u ljudskoj povijesti, saznali smo još jednu možda nevažnu, ali nama strašno zanimljivu činjenicu – asfalt po kojem hodamo i vozimo se, ustvari je tekućina. Stvar je u tome što bitumen ima enormnu visoku viskoznost te mu treba prava vječnost da počne teći. Ustvari, on teče konstantno samo što to radi toliko sporo da su potrebne godine da to primjetiš golim okom.

U nekoliko svjetskih laboratorija provode se eksperimenti koji imaju za cilj demonstraciju ovih neobičnih osobina običnog bitumena. Jedan takav eksperiment započet je 1944. godine na Sveučilištu Trinity u Dublinu. Ako misliš da je 69 godina previše, što kažeš na isti takav eksperiment koji je započet u australskom Brisbaneu 1927. godine i još uvijek traje? Naravno, ovo je svjetski rekord kojeg priznaje i Guinness!

Unatoč svim eksperimentima u kojima bitumen polako, ali sigurno kaplje iz jedne posude u drugu, do sada nije snimljen niti jedan pad bitumenske kaplje. Nije ni čudo s obzirom da za formiranje jedne takve kapi treba od 7 do 13 godina, a trenutak odvajanja i pada traje samo sekundu-dvije.

Čekanju je napokon došao kraj 11. srpnja ove godine u 5 sati ujutro. Događaj su uživo promatrali fizičar Shane Bergin i njegove kolege te desetak ranoranilaca, uključenih u live feed putem webcama iz Dublina. 'Bili smo strašno uzbuđeni', kaže Bergin. 'Puno smo pričali o tome, čekajući da vidimo kako pad izgleda, kakav je mehanizam prekida kaplje i kakva je viskoznost'.

Inače, viskoznost ili unutarnje trenje je osobina svojstvena tekućinama i plinovima. Bitumen tako ima 2 milijuna puta veću viskoznost od meda, a čak 20 milijardi puta od obične vode. Donedavno se smatralo kako je i staklo viskozno, ali pokazalo se da to nije točno.

Upitan koja je vrijednost ovakvog, na prvi pogled besmislenog, eksperimenta fizičar Denis Weaire odgovara: 'Znatiželja je bit dobre znanosti, a pad kapljice razgalio je našu znatiželju'.

Btw, spomenuti eksperiment iz Brisbanea još uvijek traje, a pad tamošnje katranske kapljice očekuje se krajem ove godine. Eksperiment možeš gledati uživo i čekati, čekati, čekati… Javi kad padne. :)

Izvor

Posljednja izmjena: 22.07.2013.