bonbon dnevna doza optimizma

Tu si —
Početna
Blog
Tech novosti
Fotosinteza – kako to komplicirano zvuči
‹ Tech novosti

Fotosinteza – kako to komplicirano zvuči 31.07.

Slagao se ti s globalnim zatopljenjem ili ne činjenica je da se led na polovima topi sve brže i da je vrijeme iz godine u godinu sve ćudljivije. Proizvodimo previše CO2 i zadnji je čas da nađemo način da potrošimo višak ugljik-dioksida iz atmosfere

Svaki naš izdisaj, svako paljenje automobila, svako kuhanje kave… sve što radimo ostavlja takozvani 'karbonski otisak'. Svi naši postupci, na ovaj ili onaj način, povećavaju količinu ugljik-dioksida (CO2) u atmosferi. CO2 je u većim koncentracijama otrovan, ali na svu sreću njegova koncentracija u atmosferi iznosi samo 0,039 %. No ljudske aktivnosti, kao što su izgaranje fosilnih goriva i iskrčivanje šuma, povećali su koncentraciju CO2 u atmosferi za 35 % od početka industrijske revolucije.

Problem kod ugljik-dioksida je taj što i u najmanjim količinama izaziva 'staklenički efekt'. Jedan je od plinova koji zadržavaju sunčevu toplinu i tako povećavaju prosječnu temperaturu našeg planeta. Iako su mnogi sumnjičavi prema ovoj teoriji činjenica je da brojne države i tvrtke širom svijeta rade na načinima smanjivanja emisije stakleničkih plinova.

Najbolji način za smanjivanje količine CO2 izmislila je priroda, a o njemu smo učili još u osnovnoj školi. Riječ je o fotosintezi, procesu u kojem biljke sunčevu energiju, vodu i CO2 pretvaraju u hranu (šećere) i kisik. Umjetna fotosinteza, primjenjiva u industriji, istražuje se desetljećima, a izgleda da je japanski Panasonic prvi iznašao način kako uspješno kopirati biljke.

Panasonic je razvio Artificial Photosynthesis System, sustav koji energiju, CO2 i vodu pretvara u mravlju kiselinu. Nije da ćemo početi jesti mravlju kiselinu, ali ta je tvar vrlo tražena u proizvodnji umjetnih boja i mirisa. Panasonicovi lumeni tvrde kako je njihova, umjetna fotosinteza jednako efikasna kao i prirodna. Možda se efikasnost od 0,2 posto ne čini sjajnom, ali tu je riječ o omjeru između količine sunčeve svjetlosti i količine proizvedene mravlje kiseline, što i nije tako loše. Praktički, dobiješ nešto iz ničega. Nadamo se da nije daleko dan kada će se i druge korisne kemikalije proizvoditi na ovaj način, a sve kako bi se očuvala krhka ravnoteža naše jedine planete. Ne znamo za tebe, ali nama se sviđa ovakvom kakva je.

Posljednja izmjena: 31.07.2012.